line_gbg70.gif (2214 bytes)

News Media
line_gbg70.gif (2214 bytes)

English

PRILOZI O ZAVIČAJU: GORAN FILIPI – ISTRORUMUNJSKI LINGVISTIČKI ATLAS

Faraguna bez kabanice i Poropat bez kreveta

Atlas je trojezičan (hrvatski, rumunjski, talijanski), a dr. Filipi je za njega prikupljao građu od 1995. do 2001. godine

© Novi list
Petak, 25.7.2003.

PULA – Istrorumunjski lingvistički atlas dr. Gorana Filipija, koji bilježi govor mještana sela Žejane i sela Ćepićkog polja, nedavno je objavljen u izdanju Znanstvene udruge Mediteran. Iako govornici istrorumunjskog (drugi ih zovu Ćići, Vlasi ili Ćiribirci) drže do svog govora, on je, zbog siromaštva kraja u kojem žive – pred izumiranjem. Istrorumunjski se ne uči u školi ni kao izborni predmet, na njemu se ne propovijeda ili moli u crkvi, a od 1.500 govornika, koliko ih je bilo poslije rata, spali su na današnjih 200.

Atlas je trojezičan (hrvatski, rumunjski, talijanski), a dr. Filipi je za njega prikupljao građu od 1995. do 2001. godine, ispitujući četrdesetak govornika u Šušnjevici, Novoj Vasi, Kostrčanu, Jasenoviku, Mihelima, Letaju, Brdu, Škabićima, Trnkovcima, Zankovcima te Žejanama. Upitnik se sastojao do 1.898 standardiziranih pitanja koja obuhvaćaju pojmove iz različitih semantičkih polja, npr. vremenske prilike, običaji, brak i obitelj, dom i posjed, životinje, biljke, hrana, kalendar i sl.

Za svako je selo zabilježen odgovarajući oblik riječi, s odgovarajućom grafijom i naglascima. Tamo gdje ih je pronašao, autor je u bilješkama zapisao i čitave izraze ili rečenice koje je smatrao zanimljivima ili važnima. Istarskim je selima dodao govor mjesta Rudna Glava u sjeveroistočnoj Srbiji, radi usporedbe s jednim drugim rumunjskim govorom s ove strane Dunava, te čakavske govore iz Brguda i Ćepića.

U atlasu se, naravno, može otkriti štošta zanimljivoga: Filipi piše da se prvi vlaški stočari u Istri spominju u 12. stoljeću, a Istrorumunji su po svoj prilici potomci balkanskih Vlaha koji su koncem 15. stoljeća s područja južnog Velebita dovedeni na Krk (gdje se vlaški govorio do 1819.) te zatim u Istru. Izjašnjavaju se uglavnom kao Hrvati, ili regionalno kao Istrani, a dvojezični (istrorumunjski – hrvatski) su vjerojatno od samog početka.

Istrorumunjski je nekad bio puno rašireniji nego danas, na što ukazuju prezimena poput Katunarić, Licul, Faraguna (»bez pastirske kabanice«) ili Poropat (»bez kreveta«) te toponimi poput Katun, Kature ili Fečori. »Za pretpostaviti je da će vlaški duže trajati u prekomorskim zemljama (kamo su mnogi odselili), nego doma«, pesimistično zaključuje prof. dr. August Kovačec, koji je uz dr. Petrua Neiescua recenzent atlasa.

Istrorumunjski lingvistički atlas važan je zbog svoje velike građe, a dokumentira i radikalne promjene koje svakih dvadeset godina nastaju u dijalektu. Izdanje sadrži i zemljovid, a upotpunjeno je i fotografijama. Atlas je dio međunarodnog znanstvenog projekta nastalog u suradnji s Tršćanskim sveučilištem, a prije Istrorumunjskog, objavljen je i Istriotski lingvistički atlas, koji je obrađivao stare predmletačke govore jugozapadne Istre.

Valter MILOVAN

Izvor:

  • © Novi list

Vidi takoder:


Main Menu


Created: Friday, July 25, 2003, Last Update: Wednesday, March 08, 2017
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA